Dvorci Vojvodine

predstavljaju poseban segment njene kulturne baštine, nastajali su od kraja XVIII do početka XX veka kao simboli kulturnog i statusnog prosperiteta zaslužnih oficira, niže aristokratije i veleposednika. Za razliku od kraljevskih palata, ovi objekti su bili središta poljoprivrednih imanja i društvenog života tadašnje elite. Najznačajniji biseri vojvođanske arhitekture Banatski dvorci: Uspavani svedoci bogatstva Region Banata […]

Arheologija Vojvodine

obuhvata izuzetno dug hronološki raspon, od prvih neolitskih zajednica do monumentalnih rimskih gradova i utvrđenja na Dunavu. Na vojvođanskom tlu evidentirano je preko 2.000 praistorijskih, oko 500 antičkih i više od 200 srednjovekovnih nalazišta. Praistorija: Prvi ratari i kult plodnosti Najstariji slojevi civilizacije na ovim prostorima vezuju se za rani i srednji neolit: Ovaj period […]